Cijene peleta u regionu značajno su više nego u Republici Srpskoj
Novi korisnici i pojačan izvoz izazvali nestašicu
Grejna sezona tek što je počela, a počela je i potražnja za peletom i to uz veće cijene nego uobičajno. Novi korisnici i pojačan izvoz izazvali su pritisak na tržište. Proizvođači poručuju da će snabdjevanje uskoro biti stabilizovano.
Sezona grijanja tek što je počela, a građani BIH se suočavaju sa otežanom nabavkom peleta. Cijene su nešto veće nego ranije, potražnju kažu uslovljava to što je ove godine povećan broj instaliranih peći. Preko trideset hiljada novih korisnika prebacilo se na korištenje peleta.
“Ti novi korisnici kad uzmu peći oni misle peleta će biti uvijek i može se kupiti. Svi su mirovali, niko nije tražio. Proizvođači su ih vukli za rukav – potrošače pitali da li ste nabavili. Tako da sad imamo veliki pritisak, veliku tražnju“, kaže Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH.
Cijene peleta u regionu značajno su više nego u Republici Srpskoj. U zavisnosti od vrste, cijena u Republici Srpskoj trenutno iznosi između 450-550 KM po toni, dok u zemljama regiona cijena dostiže i 700 KM.
“Kod nas jeste bilo došlo do povećanja ali ne enormno u onoj količini o kojoj se priča u Federaciji BIH. Republika Srpska više proizvodi peleta nego što troši, dok je u Federaciji obrnuto, nekih 70% na prema 30% odnos proizvodnje i potrošnje. Tako da ovdje kod nas nije bilo problema, kriza i nedostatka”, rekao je Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore Republike Srpske Igor Andrić.
Izvoz ugrožava domaće snabdijevanje
Proizvođači nastoje da svi korisnici budu na vrijeme snabdjeveni sortimentima. Kažu i pored pritiska koji trenutno imaju, uspjevaju da izvrše snabdjevanje koje tržište zahtjeva.
“Želimo ovu lošu situaciju pretvoriti u dobru. Mi imamo potencijal da budemo regionalni lideri u proizvodnji peleta. I u izvozu peleta, ali i na domaćem tržištu, ovo nije dobra situacija. Želimo da zaštitimo domaćeg potrošača i na tome radimo”, kaže Ivanović.
Nedostatak peleta u Republici Srpskoj uslovljava i izvoz. Od septembra 2025. godine je došlo do povećane potražnje iz zemalja EU, što se reflekovalo nedostatkom peleta na našem tržištu.
“Ako se javimo našem proizvođaču da želimo da kupimo pelet vjerovatno ćemo dobiti informaciju da nema na stanju ili da moramo da čekamo. Znači da je proizvodnja vjerovatno orijentisana ka izvozu i moguće da izvoz ugrožava”, kaže Zoran Đurašinović predsjednik Udruženja drvoprerađivača.
Poskupljenje peleta predstavlja udar na kućni budžet ali pelet u Srpskoj i dalje ostaje jedan od najpovoljnijih u odnosu na zemlje regiona. Proizvođači poručuju da će u narednom periodu doći do potpune stabilizacije tržišta, koja će sa sobom donijeti bolju snabdjevenost tržišta.
Šta očekivati od naredne sezone 2026.
Analize tržišta pokazuju da će naredne godine doći do značajnih promjena u navikama kupaca peleta. Poučeni dosadašnjim iskustvima, fluktuacijama cijena i stresom koji nosi kupovina u zadnji čas, očekuje se da će građani biti znatno bolje organizovani oko nabavke energenata. Fokus kupovine definitivno će se pomjeriti na ljetni period, kako bi se izbjegle jesenje gužve, osigurale zalihe na vrijeme i iskoristili stabilniji uslovi na tržištu van glavne sezone grijanja.
Međutim, uprkos ovoj boljoj pripremi i ranijoj reakciji kupaca, cjelokupno tržište očekuje jedan izuzetno ozbiljan izazov. Predviđa se velika nestašica peleta, koja neće biti uzrokovana samo ranom i naglo pojačanom potražnjom, već prvenstveno sistemskim problemima u nabavci osnovne sirovine. Smanjena dostupnost adekvatne drvne mase, izazovna situacija u šumarstvu i otežani uslovi za eksploataciju direktno će ograničiti maksimalne kapacitete proizvođača.
Zbog toga, iako će kupci reagovati na vrijeme i masovno naručivati tokom ljetnih mjeseci, gotove zalihe biće strogo ograničene. Proizvodnja će veoma teško pratiti taj rani udar potražnje, što bi moglo rezultirati formiranjem dugih lista čekanja na isporuku. Zato će pravovremena komunikacija i oprezno planiranje biti od presudnog značaja za premošćivanje nadolazeće krize.
Izvor: Mediji
